Ivanjica

Opština Ivanjica se nalazi na prostoru jugozapadne Srbije, u sastavu Moravičkog okruga. Zauzima površinu od 1.090 km2 u kojoj živi oko 32.000 stanovnika u 48 naseljenih mesta i samom gradu. Sam grad razvio se na obalama reke Moravice podno planine Golija, a 2000. godine proglašena je Vazdušnom banjom površine 2.156,50 ha. 


Moravički kraj bio je naseljen još od davnina. Prvi narodi za koje se zna bili su Dardanci, koje su kasnije potisli Tračani, a zatim i Iliri koji su dugo vremena proveli ovde. Jedno od njihovih naselja nađeno je u Priličkom polju, u selu Donje Radaljevo. Ilire su pokorili Rimljani koji su se dugo zadržali na ovom prostoru. O njima gotovi veliki broj materijalnih dokaza poput kovanog novca iz III i IV veka, mermerni spomenik opštinskog starešine i jedan srebrnjak. Sloveni su došli u ove krajeve krajem VI veka i bavili su se uglavnom zemljoradnjom i stočarstvom. Vremenom su osnovali svoje državice na čelu sa knezom kako bi se branili od napada drugih naroda. Sa dolaskom Turaka, ove oblasti padaju pod njihovu vlast i tek 1833. godine Moravički kraj je oslobođen. Iste godine knez Miloš Obrenović osnovao je naselje pod imenom Ivanjica koje se veoma brzo razvijalo i gradilo, otvorena je prva pošta, škola, biblioteka. Ratni sukobi tokom I i II svetskog rata nisu zaobišli ni ovaj kraj što je usporilo započeti razvoj. Tek 60-tih godina Ivanjica počinje polako da obnavlja svoju industriju i infrastrukturu. Danas privredni razvoj opštine se temelji uglavnom na poljoprivredi (nadaleko poznat „ivanjički krompir“), kao i turizmu.

Ovaj kraj je pravi raj za turiste koji žele da uživaju u netaknutoj prirodi, bistrim rekama i svežem vazduhu. Šume su obrasle lipom, hrastom, vrbom, jelom, borom, a voćnjaci šljivama i jabukama. Tu su i razve vrste šumskog voća, bilja i gljiva, a bogatstvom životinjskim svetom predodređuje razvoj lovnog turizma. Moravčki kraj jedan je od začetnika razvoja seoskog turizma u Srbiji, pa zato i ne čudi činjenica da je veliki broj ljudi odlučio da se upravo bavi ovom delatnošću. Najveći značaj ima planina Golija koja je zbog svoje prirode, vodopada, jezera i izvora proglašena za Park prirode I kategorije (2000. godine), a već 2001. je UNESCO proglasio za Rezervat biosfere. Ovde se nalazi i Hadži-Prodanova pećina, manastir Kovilje iz 13. veka, manastir Pridvorica iz 12. veka, kameni most, kao najveći kameni jednolučni most na Balkanu izgrađen 1906. godine. na reci Moravici 1911. godine puštena je u rad sedma hidroelektrana u Srbiji koja i danas radi a predstavlja i svojevrsni muzej. Turističke atrakcije koje takođe vredi posetiti u Ivanjici su:

Opština je poznata i po organizovanju tradicionalnih manifestacija sa ciljem očuvanja istorije i običaja Moravičkog kraja: Kolonija mladih slikara u Ivanjici, Festival izvorne srpske pesme, Zvuci Golije, Javora i Mučnja, Nušićijada, Festival dečijih folklora „Svetlost na brežuljku“.

Saobraćajni položaj opštine je veoma povoljan, obzirom da je asfaltnim putevima povezana sa svim većim  gradovima u okolini. Preko Guče vodi put za Čačak (51 km), preko Kraljeva (100 km) izlazi se na Ibarsku magistralu, od Sjenice (61 km) ka Novoj Varoši ide put ka Jadranu. Glavni grad Beograd udaljen je 225 km, kao i najbliži aerodrom Nikola Tesla.