Golija

Park prirode Golija se nalazi u jugozapadnoj Srbiji, a zaštićenim područjem proglašen je 2001. godine. Njegova površina iznosi 75.183 ha i ona obuhvata planinski masiv Golije i Radočela sa visinama koje se kreću od 415 do 1.833 nadmorske visine, koliko iznosi i najviši vrh Golije pod nazivom Jankov kamen. Ovaj park prirode se nalazi na delovima teritorija opština Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica. 


Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih vrednosti koje postoje u ovom parku, deo parka površine 53.804 ha je stavljen pod zaštitu UNESCO-a kao rezervat biosfere pod nazivom „Golija - Studenica“. Ono po čemu je ova planina poznata je veliki broj vodotokova, predstavljenih rekama, potocima i izvorima. Najznačajnije reke su Moravica i Studenica, koja je usekla nekoliko kraćih klisura. Zanimljiva je i klisura Izubre, koja predstavlja desnu pritoku Studenice, a koja gradi tri vodopada visine 20 m. Do ovog parka prirode može se doći kako automobilom, tako i autobusom i biciklom. Njegova udaljenost od Beograda iznosi 258 km, a od Užica 98 km. Takođe, ovaj prostor se nalazi na regionalnom biciklističkom putu, omogućavajući ljudima da tokom svoje vožnje uživaju u čarima netaknute prirode koje Golija skriva. Svojom lepotom ističu se i Golijska jezera i tresave, od kojih se kao najveća mogu izdvojiti Dajićko i Košaninovo jezero. Ova jezera i tresave na Goliji su među lokalnim stanovništvom poznata i kao arene „gorskih vila“. Zbog svoje ugodne klime ovaj park prirode je poznat i kao vazdušna banja, na kojem se mogu razgraničiti tri klimatska pojasa.

Golija je trenutno najšumovitija planina u Srbiji. Od ukupne površine ovog parka prirode pod šumama se nalazi 39.528 ha, što predstavlja 53% ukupne površine parka. Najbrojnije su bukove šume. Jedna od najznačajnijih vrsta koja raste na Goliji je planinski javor (Acer heldreichii), koji u ovom parku prirode obrazuje guste lišćarske i lišćarsko-četinarske šume koje se smatraju za najlepše i najočuvanije u čitavoj Srbiji. Ova vrsta predstavlja svojevrstan sinonim flore ovog parka prirode. Pored njega, na ovoj planini raste još oko 1100 biljnih vrsta, od kojih je značajan broj endemskog ili reliktnog porekla. Od bogate faune vredi izdvojiti oko 100 vrsta ptica, kao što su: šumska ševa (Lullula arborea), kamenjarka (Alectoris graeca), crvenrepka (Phoenicurus phoenicurus) i brojne druge. Od faune sisara vredi pomeuti: slepo kuče (Spalax leucodon), alpsku rovčicu (Sorex alpinus), medveda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus) i lisicu (Vulpes vulpes).

Svojevrstan dragulj ovog parka prirode je manastir Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje koji potiče iz XII veka. Ovaj manastir se nalazi pod zaštitom UNESCO-a i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika kulture naše zemlje, a takođe i jedan od najlepših manastira. Pored njega, ovde se može posetiti i manastir Gradac, zadužbina Jelene Anžujske, gde je bila osnovana prva devojačka škola, a podignut je u XIII veku. Takođe, posetioci mogu posetiti i manastir Pridvoricu koji potiče iz XII veka, a značajna je činjenica da se i van granica parka prirode, ali u njegovoj neposrednoj blizini nalazi još nekoliko značajnih manastira iz srpskog srednjevekovnog perioda koji zadivljuju svojom veličinom i lepotom.

Posetioci ovog parka prirode mogu odsesti u smeštajnim kapacitetima vrste apartman, vila, kuća za odmor, kao i planinarski dom, koji je uglavnom namenjen smeštaju lovaca. Planinarski dom poseduje i terene za male sportove, kao i fudbalski teren, te pruža mogućnosti i za pripreme sportista. Većina ovih objekata se nalazi u privatnom vlasništvu, a njihov broj se konstantno povećava budući da lokalno stanovništvo svakim danom pridaje sve veći značaj razvoju turizma, naročito seoskog.  

Brojni turisti dolaze u ovaj park prirode prvenstveno zbog uživanja u netaknutoj prirodi i boravku u pogodnim klimatskim uslovima koje ova planina nudi. Zbog toga je moguće organizovati pešačke ture, a jedna od takvih podrazumeva turu do Košaninovog jezera. U ovom parku prirode moguće je organizovati i brojne izlete budući da su na lokalitetima kao što su Rudno, Studenica, Česta Vrela, Jankov kamen, Mlanča - „Drvo ljubavi“ postavljene klupe sa stolovima, a pored nekih i česme. Planinarsko društvo organizuje brojne aktivnosti za planinare, kao i organizovane grupe posetilaca, a takodje je moguće baviti se i rekreativnim ribolovom uz nabavljanje odgovarajuće dozvole. Za sve avanturiste postoji paraglajding klub koji organizuje ovakve aktivnosti na planini. Na ovoj planini postoji jedan ski lift dužine 600 m, a sama ski staza je duga 450 m. Ski centar na ovoj planini leži na 1.350 m nadmorske visine i udaljen je 35 km od opštine Ivanjica. Turistima su pored aktivnosti u prirodi dostupne i ture obilaska bogatog kulturnog nasleđa samog parka, ali isto tako i njegovog neposrednog okruženja.