Zasavica

Tokom duge istorije, reka Sava i Drina često su menjale svoj tok. Tako je vremenom nastalo barsko područje južno od Save i istočno od Drine bogato neobičnim biljnim i životinjskim svetom – Zasavica. Upravo zbog prirodnih vrednosti 1997. godine ovaj prostor stavljen je pod zaštitu kao Specijalni prirodni rezervat "Zasavica".

 


GALERIJA

Zasavica
Zasavica
Zasavica
Zasavica
Zasavica
Zasavica

Cilj zaštite jeste očuvanje prirodnog vodotoka Zasavice i retkih biljnih i životinjskih vrsta, a posebno Mrguda (Umbra krameri) čije je to jedino stanište u zemlji. Rezervat se nalazi na teritoriji opština Bogatić i Sremska Mitrovica i zauzima površinu od 670,99 ha. Od toga 472,01 ha je u društvenoj, 138,07 u državnoj i 60,01 u privatnoj svojini. Zaštitna zona oko Rezervata obuhvata površinu od 1.150 ha.

Na ovom području do sada je konstatovano preko 200 biljnih vrsta: beli i žuti lokvanj (Nymphaea alba, Nuphar luteum), testerica (Stratiotes aloides), lokvanjić (Nymphoides peltata), močvarna kopriva (Urtica kioviensis), iđirot (Acorus calamus), mešinka (Utricularia australis) i zuka trostrana (Schoenoplectus triqueter), borak (Hippuris vulgaris), rebratica (Hottonia palustris), jezičasti ljutić (Ranunculus lingva) i panonski različak (Centaurea sadlerana) – endemska vrsta Panonske nizije.

Faunu Rezervata čini oko 25 vrsta riba, 17 vrsta vodozemaca i gmizavaca, oko 180 vrsta ptica i oko 65 vrsta sisara.Među registrovanim vrstama riba, 7 su na listi zaštićenih vrsta kao prirodna retkost: mrgud (Umbra krameri), gavčica (Rhodeus sericeus amarus), čikov (Misgurnus fossilis), vijun (Cobitis tenia) i dr. Od 17 vrsta vodozemaca i gmizavaca, posebno se ističu dva endema Balkanskog poluostrva – podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus) i istočna podvrsta livadskog guštera (Lacerta agilis bosnica). Preko 120 vrsta se gnezde u Rezervatu:

  • barska kokica (Gallinula chloropus)
  • mali gnjurac (Podiceps ruficollis)
  • liska (Fulica atra)
  • veliki trstenjak (Accrocephalus arundinaceus)
  • čapljica (Ixobrychus minutus)
  • patka gluvara (Anas platyrhychos)
  • prepelica (Coturnix coturnix)
  • bela i crna roda (Ciconia ciconia, Ciconia nigra)
  • bukavac (Botaurus stellaris)
  • orao belorepan (Haliaetus albicilla)
  • eja močvarica (Circus aeruginosus)
  • vetriška (Falco tininculus)
  • labud (Cygnus olor)
  • vivak (Vanellus vanellus).

Od ukupno 65 vrsta sisara, 43 vrste su zabeležene na terenu, dok se 22 smatraju kao potencijalno prisutne. Poljska rovčica, evropska krtica, veliki potkovičar, dugouhi večernjak, veverica, dabar, hrčak, obični puh, zec, šakal, lisica, vidra, jazavac, divlja mačka, srna, divlja svinja i dr.

O Zasavici postoje mnoge legende. Jedna od njih kaže da su nekada zmajevi živeli na ovom prostoru i da su upravo oni očuvali ovaj kraj. Zbog svojih prirodnih vrednosti 2000. godine uvrštena je u registar područja od međunarodnog značaja za ptice Evrope (IBA), a 2009. proglašena za Ramsarsko područje.

Zasavica predstavlja jedan veoma atraktivan prostor u kome možete da  provedete vreme šetajući i vožeći bicikl. Rezervat možete obići i čamcem uz pratnju stručnog vodiča, posetiti Vizitorski centar  ili loviti ribu.