Jegrička

Zaštićeno područje Park prirode Jegrička smešteno je na području južne Bačke, između kanala Dunav-Tisa-Dunav i ušća reke Jegričke u Tisu. Ovo močvarno-barsko područje karakteriše pravi mozaik barskih, vodenih i livadskih staništa na kome je prisutan veliki broj zaštićenih vrsta, zbog čega ima nacionalni i međunarodni značaj.


GALERIJA

Jegrička
Jegrička
Jegrička

Zaštićen prostor zauzima površinu od 1.144,81 ha. Prostire se na teritorijama opštine Bačka Palanka, Temerin, Vrbas i Žabalj.

Park prirode se sastoji iz tri celine: A, B i C.

            Celina A predstavlja kanalisani deo parka (iskopani odvodni kanal) koji se prostire od ustave Despotovo, preko preliva Zmajevo do regionalnog puta Temerin-Bečej.

            Celina B  obuhvata srednji deo parka prirode, gde reka Jegrička otiče preko prirodnih depresija. Prostire se od puta Temerin-Bečej do ustave Žabalj.

            Celina C obuhvata ribnjak, izgrađen 1954. godine. Njegova površina je 470 ha i prostire se od ustave Žabalj do crpne stanice Žabalj.

            Izvan granica parka utvrđena je zaštitna zona površine 5.701,60 ha.

Jegrička predstavlja veoma atraktivno mesto sa raznolikim biološkim bogatstvom i prirodnim vrednostima. Usled promena vodnog režima, ovde se razvila specifična vegetacija predstavljena sa 76 vrsta biljaka. U dubokoj vodi se javlja drezga (Ceratophylletum demersi) koja gradi podvodne livade, zatim zajednice krocanja i mrestnjaka (Myriophyllo-Potametum) i mrestnjaka i drezge (Potamogetono-Ceratophylletum demersi). Bliže obali javlja se: beli lokvanj (Nymphaea alba), vodeni orašak (Trapa natans) i lokvanjčić (Nymphoides flava).

Čak 15 taksona se nalazi u grupi nacionalno i međunarodno značajnih vrsta, od koji su 3 strogo zaštićene: beli lokvanj (Nymphaea alba), močvarna paprat (Thelypteris palustris) i divlji ovas (Ventenata dubia). Na Preliminarnoj Crvenoj listi flore nalaze se 4 vrste i 2 podvrste: Panonski zvezdan (Aster tripolium subsp. pannonicus), močvarna paprat (Thelypteris palustris),   Tabernemontanova zuka (Scirpus lacustris subsp. tabernaemontani), trava protiv glista (Artemisia santonicum).

Kao vlažno područje, Jegrička je bogata ribom, vodozemcima i gmizavcima. Zabeleženo je 22 vrste riba, od kojih su strogo zaštićene: zlatni karaš (Carassius carassius), gavčica (Rhodeus amarus), linjak (Tinca tinca) i čikov (Misgurnus fossilis). Od vodozemaca zabeleženo je 9 vrsta, kao i 3 vrste gmizavaca. Najznačajniji među njima je crvenotrbi mukač (Bombina bombina) i barska kornjača (Emys orbicularis).

Fauna ptica predstavljena je sa 198 vrsta, od kojih je 167 strogo zaštićeno, 68 vrsta na SPEC listi i 50 vrsta se nalazi na Dodatku I Direktive o pticama. Zbog toga je Jegrička 2005. proglašena za IPA područje, a od 2009. se nalazi za listi IBA.

Još jedna od specifičnosti Jegričke je to što ona predstavlja jedino gnezdilište crne čigre (Chlidonias niger) u Srbiji. Druge značajne vrste su bukavac (Botaurus stellaris), patka kašikara (Anas clypeata), sivi barski petlić (Porzana parva), modrovoljka (Luscinia svecica), cvrčić tršćar (Locustella naevia) i brkata senica  (Panurus biarmicus), zbog čega je Jegrička jedno od najznačajnijih gnezdilišta u Srbiji.

Faunu životinja dopunjuju i sisari, od kojih je najznačajnija vidra (Lutra lutra), voluharica  (Arvicola terrestris), prugasti poljski miš  (Apodemus agrarius), bizamski pacov  (Ondatra zibethica), lasica (Mustela nivalis), kuna belica (Martes foina), jazavac (Meles meles) i lisica (Vulpes vulpes).

Ne tako davne 2010. godine otvoren je Informativni centar sa ciljem upoznavanja posetilaca sa prirodnim i kulturnim vrednostima ovog područja. Takođe, bave se organizovanjem raznih kampova, likovnih kolonija, ekoloških radionica i takmičenja za učenike, studente i odrasle.