Klisura reke Mileševke

Rezervat prirode Klisura reke Mileševke nalazi se u jugozapadnom delu Srbije. Smeštena je na teritoriji opštine Prijepolje i obuhvata prostor usečen između planina Zlatara i Jadovnika. Klisura se s pravom naziva divlja i surova.


Njena dužina je 24 km, a sama reka predstavlja desnu pritoku Lima. Dubina krečnjačke klisure ide preko 1.200 metara, a na pojedinim delovima se sužava do 4 metra. Ova oblast je uključena u mrežu međunarodnih značajnih područja ptica (IBA). Do ovog prirodnog dobra može se doći kako automobilom, tako i autobusom i biciklom iz pravca Prijepolja magistralnim putem M-21. Njena udaljenost od Beograda je 310 km, a od Prijepolja 8 km. U neposrednoj blizini nalaze se prirodna dobra Ozren - Jadovnik, Kamena Gora, meandri Uvca.

FLORA I FAUNA:  Klisura reke Mileševke je stanište mnogih retkih endemičnih biljaka,  koje su svoje utočište našli na ovom području. Ovde se nalazi  317 biljnih vrsta među kojima su šume Pančićeve omorike (Picea omorika), tise (Taxus baccata), pitomog kestena (Castanea sativa), oraha (Juglans), crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.), jela (Abies alba) i drugih. Naročito se ističu po svom estetskom karakteru litice na kojima se u nepristupačnim delovima nalaze crni borovi (Pinus nigra) kišbranaste krošnje. Bogatstvo orintofaune ogleda se posebno u vidu gnezdilišta beloglavog supa (Gyps fluvius) pored kojih se mogu zapaziti: patuljasta sova (Strigiformes), patuljasti orao (Hieraaetus pennatus), suri orao (Aquila chrysaetos), orao zmijar (Circaetus gallicus), sivi soko (Falco peregrinus), drpavac (Crex crex), puzgavac (Tichodroma muraria). Od sisara se mogu izdvojiti: medved (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra), srna (Capreolus capreolus), vidra (Lutra lutra).

KULTURNO NASLEĐE: U Mileševskom kraju nalazi se veliki broj monumentalinh građavina od izuzetnog značaja. Prvenstveno se ističe srednjevekovni manastir Mileševa, podignut početkom XIII veka. Ona je zadužbina srpskog vladara Vladislava Nemanjica, i zagrobno mesto najvećeg srpskog svetitelja Svetog Save, čije su mošti ovde počivale sve do njihovog spaljivanja u Beogradu 1594. Manastirska freska Beli Anđeo, nadaleko je poznata po tome što je bila među prvim kadrovima satelitskog video prenosa 1962. godine kada su Evropljani slali pozdrave Amerikancima u prvom satelitskom prenosu između Evrope i Severne Amerike. U njegovoj blizini na strmom vrhu, nalaze se ostaci srednjevekovnog grada Mileševac najverovatnije izgrađenog u XIV veku. Služio je za odbranu manastira i kontrolu karavanskog puta od Dubrovnika ka Carigradu. Nakon turskih osvajanja, u XV veku postaje osmanlijsko utvrđenje. Uzani put koji ide uz samu liticu tvrđave Mileševac, vodi do isposnice Svetoga Save i svete Savine vode. Isposnica je u vidu pećine koju čine dve velike dvorane, iznad kojih se nalaze manje odaje za isposnike. Predstavlja mesto hodočašća i za pravoslavne hrišćane i za muslimane. Pod tvrđavom Mileševac, u mestu Hisardžik, smeštena je džamija u kojoj se čuva sveta knjiga Kuran starosti oko 400 godina. Pisan je u rukopisom i izuzetne je vrednosti.

TURISTIČKE ATRAKCIJE: Kanjon reke Mileševke predstavlja popularno izletište. Zbog svoje blizine, postoje pešačke staze koje vode ka vodopadima Sopotnice sa jedne i planini Zlatar sa druge strane reke. Pešačke staze se mogu istovremeno koristiti i za biciklizam. Takođe, tu su staze za planinarenje koje vode do Ravništa.