DEVOJKA U PLAVOM u Galeriji Matice srpske
Prateći program izložbe ĐURA JAKŠIĆ. IZMEĐU MITA I STVARNOSTI, SLIKA U GOSTIMA DEVOJKA U PLAVOM u Galeriji Matice srpske, NADURENA DEVOJČICA u Narodnom muzeju u Beogradu, 17, 18. i 19. maj.
U okviru izložbe Đura Jakšić. Između mita i stvarnosti, a povodom održavanja manifestacije Muzeji za 10, tokom vikenda biće priređen poseban program pod nazivom Slika u gostima u okviru kojeg će novosadska publika od 17. do 19. maja imati ekskluzivnu priliku da u Galeriji Matice srpske, nakon punih 70 godina, vidi najpoznatiji portret Đure Jakšića Devojka u plavom. U isto vreme beogradska publika će u Narodnom muzeju moći da vidi čuvenu sliku Nadurena devojčica Uroša Predića.
Tim povodom u Evropskoj noći muzeja i Međunarodnom danu muzeja u subotu, 18. maja u 17.00 sati u Galeriji Matice srpske biće održano predavanje Devojka u plavom Narodnom muzeju u Beogradu Lidije Ham Milovanović, višeg kustosa Narodnog muzeja. Zainteresovani posetioci će moći da se neposrednije i bliže upoznaju sa gostujućom slikom, da saznaju nešto više o njoj, mestu koje ona zauzima u opusu Đure Jakšića i kolekciji Narodnog muzeja. Istog dana u Narodnom muzeju u Beogradu u 16.00 sati biće održano predavanje Nadurena i u gostima Nikole Ivanovića, kustosa Galerije Matice srpske. Najpoznatija devojčica u srpskom slikarstvu XIX veka biće povod priče, ne samo o čuvenom delu Uroša Predića, njegovom odnosu sa Maticom srpskom, već i o tome zbog čega ovaj portret zaslužuje titulu „mala Mona Liza“.
Gostovanjima remek-dela i predavanjima u partnerskim ustanovama ukazujemo na važnost i vrednost međumuzejske saradnje na nacionalnom nivou.
Intrigantnost slike Devojka u plavom
Devojka u plavom (1856) Đure Jakšića nastala je u Velikoj Kikindi i jedan je od, kako se često navodi, najlepših i najpoznatijih Jakšićevih portreta i uopšte portretne umetnosti XIX veka, na kojem se oseća snažan doživljaj umetnika i intimni odnos prema modelu. Pretpostavlja se da je u liku devojke Đura Jakšić prikazao Emiliju Popović, zvanu Mila, ćerku Lazara Popovića, vlasnika gostionice „Kod belog krsta”. Pored slavne slike posvetio joj je i antologijsku ljubavnu pesmu u četiri strofe „Mila”.
U Velikoj Kikindi mladi umetnik provodio je dane slikajući i pišući u svom ateljeu – delaonici – i posećujući gostionicu u kojoj je ona radila. Po pričama i anegdotama, koje i danas privlače veliku pažnju, Đura je najčešće sedeo sam za stolom, crtajući krišom njen lik na hartiji i salvetama, a „kad mu je bila prazna čaša, nije hteo drugi da ga posluži, čekao je dok Mila prođe kraj stola pa joj je ćuteći dodao čašu. A kad mu je ona donela punu bledog iđoškoga rampaša, on joj je pogledao duboko u oči, pogledao i ispio čašu do dna". Iako svoju ljubav nikada direktno nije pokazao Mili, nakon što je u Veliku Kikindu stigla pozorišna trupa iz Novog Sada a s njom i Milin budući muž – reditelj i dramaturg Đura Rajković, umetnik je pesmu „Mila“ objavio u časopisu Sedmica pod pseudonimom Teorin. Tako je Mila otišla u Novi Sad sa željom da postane glumica, a zaljubljeni Đura naslikao je Milu onako kako ju je i opevao – uravnoteženo, harmonično, poletno i setno.
Osećajnost slike Nadurena devojčica
Posebno mesto među slikama Uroša Predića u kolekciji Galerije Matice srpske ima Nadurena devojčica. Nastala tokom Predićevih studija slikarstva na Akademiji umetnosti u Beču bila je nagrađena 1879 godine Gundlovom nagradom kao najbolji studentski rad uljanim bojama.
Predić je naslikao čitavu galeriju dečjih likova na čijim portretima do punog izražaja dolazi sâmo dečje biće. Prilikom portretisanja posebnu je pažnju obraćao na ličnost deteta, nastojeći da prikaže njegov duševni svet. Majstorski je umeo da na platnu dočara plahoviti detinji temperament, kao što je učinio na portretu Nadurena devojčica, ali i nežnu fizionomiju na portretima Anice Savić i Devojčice iz porodice Burger.
Svoju ljubav prema deci Uroš Predić je ispoljio i radeći duži niz godina kao ilustrator za dečji list Neven, koji je 1880. godine pokrenuo i uređivao Jovan Jovanović Zmaj. Sva je prilika da ga je za nastanak Nadurene devojčice inspirisala Zmajeva pesma Srda.
Veštom piktoralnom karakterizacijom prikazao je ličnost devojčice i njena osećanja. Zanimljivo je da se Uroš Predić od Nadurene devojčice nije odvajao sve do 1948. godine kada je odlučio da je pokloni Matici srpskoj i tako pomogne rad njene Galerije.
NE PROPUSTITE JEDINSTVENU PRILIKU DA U NOVOM SADU ‒ U GALERIJI MATICE SRPSKE VIDITE JEDAN OD NAJLEPŠIH PORTRETA SRPSKE UMETNOSTI XIX VEKA!!!
Za sve informacije možete se obratiti dr Snežani Mišić na 021 48 99 015 i 069 110 3050.
Galerija Matice srpske, Trg galerija 1, 21000 Novi Sad
Narodni muzej u Beogradu, Trg Republike 1a, 11000 Beograd
www.galerijamaticesrpske.rs, [email protected] www.narodnimuzej.rs, [email protected]
The text is completely downloaded from the portal Turistički klub Srbije