Stara planina

Stara planina je područje izuzetne geološke raznovrsnosti i morfološke diseciranosti, na kojem je razvijen i očuvan specifičan diverzitet flore i faune. S druge strane, razvijen je tradicionalan način života, koji se ogleda kroz proizvodne delatnosti i kulturno nasleđe karakteristično za područje Istočne Srbije. Ovo područje 2009. godine stavljeno je pod zaštitom kao Park prirode Stara planina površine 114.332 ha.


Na zaštićenom području su utvrđena 3 režima zaštite:

  • Režim zaštite I stepena, površine 3.680 ha, koji obuhvata:

1) Sinjina - Mirica, površine 306 ha

2) Golema reka, površine 34 ha

3) Babin zub, površine 22 ha

4) Orlov kamik - Kopren, površine 3.318 ha.

  • Režim zaštite II stepena, površine 20.159 ha, koji obuhvata:

1) Suvodol, površine 231 ha

2) Novo Korito, površine 2.042 ha

3) Papratska reka, površine 1.447 ha

4) Sveti Nikola - Jabučko ravnište - Srebrna glava, površine 12.235 ha

5) Temštica, površine 735 ha

6) Vrtibog, površine 388 ha

7) Vladikina ploča, površine 1.555 ha

8) Jelovica, površine 245 ha

9) Rosomač, površine 301 ha

10) odsek Vidliča, površine 980 ha

  • Režim zaštite III stepena, površine 90.493 ha.

Park prirode se prostire na teritoriji grada Zaječara i opštine Knjaževac, a sama planina predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Bugarske. Deo je Karpatsko – Balkanskog planinskog luka, a omeđana je dolinama Belog i Trgoviškog Timoka i Visočice. Planina se pruža meridijanskim pravcem, i dugačka je skoro 100 km. Najviši vrh je Midžor od 2.169 m. Planina ima zime bogate snegom, pa je pogodna za zimske sportove. Klimatski uslovi se menjaju sa porastom nadmorske visine. Biodiverzitet je veoma raznovrsan, vegetacija se vertikalno smenjuje. Najniži pojas je pojas hrastovih šuma, sledi pojas bukove šume, te smrčev pojas, a na najvišim visinama nailazimo na žbunastu vegetaciju sa zajednicom niske kleke, borovnice i subalpske smrče. Na ovom lokalietu postoji veliki broj endemitskih vrsta, kao i lekovito bilje.

Od faune, značajno je da ovde postoji čak 116 vrsta dnevnih leptira, od čega je 6 vrsta specifično samo za ovaj Park prirode. Takođe Stara planina ima veliki nacionalni i međunarodni značaj zbog raznovrsnosti ptica, među njima neke retke i zaštićene vrste kao što su tetreb, golub grivaš, jarebica kamenjarka, stepski soko, sivi soko. Postoji preko 30 vrsta sisara, poput veverica, vuk, lisica, šakal, divlja mačka, ris, kuna, medved, jazavac. Na ovoj teritoriji nalaze se nekoliko lovnih gazdinstva, pa ljubitelji lova mogu uživati u ovoj delatnosti.

Na Staroj planini postoji i mnoštvo kulturnih dobara, većinom su to manastiri i crkve, zatim ovde postoje tragovi praistorijskih, antičkih i rimskih ostataka, te mnogobrojni etno – objekti kao što su kuće, plevnje, ambari. Jedan od vrhova Stare planine je Babin zub, visok je 1.780 m, turistički je najuređeniji, i na njemu su smešteni hotel i ostali smeštajni kapaciteti, te skijalište sa ski stazama i ski liftom. Takođe, i van zimske sezone razvijen je turizam, te ovde turisti mogu da dođu i uživaju u čistom vazduhu i aktivnostima kao što su šetnja, biciklizam, paraglajding.