1.1. Pocersko-Valjevski rejon - Cer-Valjevo

Pocersko-valjevski rejon se nalazi južno od Save i istočno od Drine, na padinama planina Cera i Vlašića, u gornjim delovima slivova reka Tamnave, Uba, Kolubare i Ljiga na istoku i u slivu reke Jadra na zapadu. Obuhvata teritoriju u opštinama Loznica, Šabac, Vladimirci, Koceljeva, Osečina, Valjevo, Ub, Lajkovac, Mionica, Ljig i Krupanj. Zauzima površinu od 166.989,93 ha, gde je najveće Podgorsko vinogorje.


GALERIJA

1.1. Pocersko-Valjevski rejon - Cer-Valjevo

Rejon se prostire od 44° 40' geografske širine na severu do 44° 11' geografske širine na jugu rejona.

Preovlađujući tip zemljišta ovog rejona je pseudoglej, a zastupljeni su u manjoj meri i vertisol, fluvisol i ostala zemljišta.

Veći deo rejona se prostire na nadmorskim visinama od 110 m do 406 m, ali se predeli gde se prostiru vinogorja i gde se nalaze vinogradi uglavnom nalaze na nadmorskim visinama od 150 m do 310 m. Nadmorska visina rejona se postepeno smanjuje idući od jugozapada ka severoistoku. Ovaj rejon se uglavnom karakteriše umereno-strmim do blagim nagibima terena na kojima se nalaze vinogradi. Nagib terena sa postepeno smanjuje idući od jugozapada ka severoistoku. Rejon se karakteriše različitim ekspozicijama terena, ali se vinogradi uglavnom nalaze na južnim, jugoistočnim i istočnim ekspozicijama. Pored ovoga, na padinama planine Cer sreću se i vinogradi na severoistočnim i severnim ekspozicijama.

Orografske, odnosno reljefne karakteristike ovog rejona čine sa južne strane planine Suvobor (866 m), Maljen (1.103 m) i druge manje planine, a sa uglavnom severozapadne strane niža planina Cer (687 m). Venci i padine ovih planina, koje pripadaju Dinarskim planinama, kao i brdoviti tereni koji su zastupljeni više u jugozapadnom delu rejona ispresecani koritima reka, orografski karakterišu ovaj rejon. Severoistočni deo rejona je više blago brdovit, kao i sa ravnim terenima.

Rejon se nalazi u nizijsko-brežuljkastom pojasu u severozapadnom delu i više brdovitijem pojasu na jugozapadu sa relativno razuđenim naseljima. Kroz rejon protiču reke Tamnava i Kolubara, oko čijih rečnih korita su zastupljene vlažne šume hrasta lužnjaka, jasena, jove, vrbe, topole i dr., dok u ostalom brdskom delu rejona preovlađuju pretežno šume hrasta cera, sladuna i dr. Ovi šumski kompleksi sa pašnjacima, mali voćnjaci i parcele sa ratarskim kulturama (uglavnom pod kukuruzom i strnim žitima) daju pejzažne karateristike ovom rejonu. Kroz rejon protiču i reke Ub i Ljig, koje zajedno sa pratećim šumama i parcelama pod ratarskim kulturama daju karakter jednom delu rejona.

Pocersko-valjevski rejon ima sledeća vinogorja:

1.1.1. Pocersko vinogorje/Pocerina

1.1.2. Podgorsko vinogorje/Podgorina i

1.1.3. Kolubarsko-ljiško vinogorje/Kolubara - Ljig.