SOBA SEĆANjA – portreti iz kolekcije Vujičić - GALERIJA MATICE SRPSKE
Predstavljanje NOVIH AKVIZICIJA GALERIJE MATICE SRPSKE, 1. novembar 2019. godine, u 12.00 sati.
SOBA SEĆANjA – portreti iz kolekcije Vujičić
U petak, 1. novembra 2019. godine u 12.00 sati u Galeriji Matice srpske (Trg galerija 1) biće predstavljene nove akvizicije Soba sećanja – portreti iz kolekcije Vujičić. Reč je o tri građanska portreta koji predstavljaju svedočanstvo kulturnog, društvenog i političkog života Srba u Mađarskoj tokom prve polovine XIX veka, a radovi su dvojice izuzetnih srpskih slikara toga doba, Pavela Đurkovića i Arsenija Teodorovića. Galerija Matice srpske je 2019. godine za svoju kolekciju otkupila dva portreta, radove Arsenija Teodorovića, dok je treći portret, rad Pavela Đurkovića, poklon Marijete Vujičić, čija je želja da ostane trag o njenom suprugu Stojanu D. Vujičiću, književniku, prevodiocu i članu Matice srpske, i njihovoj zajedničkoj posvećenosti proučavanju kulturnih veza, kao i zaštiti srpskog kulturnog nasleđa u Mađarskoj.
Prisutne će pozdraviti dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske i Marijeta Vujičić, darodavac.
O darodavcima
Stojan D. Vujičić (Pomaz, okolina Budimpešte, 15. maj 1933. ‒ Rim, 11. februar 2002) književnik i prevodilac, naučni saradnik u Institutu za književnost Mađarske akademije nauka; osnivač i prvi upravnik Srpske crkveno-umetničke i naučne zbirke u Sentandreji. Diplomirao je Slavistiku na Filozofskom fakultetu u Budimpešti, a tokom čitavog života radio je na uspostavljanju i izučavanju kulturno-istorijskih i književnih veza srpske i mađarske kulture.
Bio je doživotni član Matice srpske, član Saveza pisaca Mađarske i Udruženja književnika Srbije. Takođe, bio je i potpredsednik mađarskog PEN-kluba, počasni doktor Univerziteta u Novom Sadu, od 2000. godine postao je član Srpske akademije nauka i umetnosti, a 1998. godine Svetska srpska zajednica dodelila mu je priznanje „Srpski vitez“.
Marijeta Vujičić (Šalgotarjan, Mađarska, 1. juni 1946) diplomirala je srpsko-hrvatski jezik i književnost i maćarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Budimpešti. Bila je dugogodišnji urednik uglednog budimpeštanskog časopisa za svetsku književnost Nagyvilág (Veliki cvet). Uz prevodilački rad promovisala je savremene pisce sa čitave teritorije bivše Jugoslavije. Od 1992. godine savetnik je Ministarstva inostranih poslova Mađarske, a u diplomatskoj službi najduže je bila u Rimu (2000‒2004). Živi u Budimpešti kao penzioner.
O portretima
Arsenije Arsa Teodorović
Georgije Subotić, 1799.
Georgije Subotić rodom je iz Srpskog (Donjeg) Miholjca. Diplomirao je prava, a u mladosti je, krajem XVIII veka, bio sekretar pakračkog episkopa Kirila Živkovića. U vreme njegovog boravka u Pakracu portretisao ga je Arsenije Teodorović, kako je i zabeleženo na poleđini portreta. Predstavljen je u svojoj dvadeset četvrtoj godini. Pun mladalačke vedrine i pročišćenog kolorita, ovaj portret prikazuje Subotića u najpopularnijoj pozi epohe – sa rukom ispod sakoa, kao simbolu muške snage i autonomije.
Arsenije Arsa Teodorović
Ana Nikolić, rođena Andreić, 1818‒1820.
Prema sačuvanim podacima znamo da je Ana Nikolić bila dobrotvorka i ktitorka obnovljenog hrama u Budimu. Takođe, poznato je da se jedan njen portret nalazio u dvorani Crkvene opštine budimske i da je svu svoju imovinu zaveštala, kako je zapisano na poleđini portreta, svim srpskim crkvama u Budimu i Pešti. Na ovom portretu Ana Nikolić pokazuje samouveren i dostojanstven stav. Odevena je u crnu ampir haljinu, dok je preko desnog ramena prebačen crveni šal – detalj koji je bio simbol odmerenog modnog ukusa tokom prve polovine XIX veka.
Pavel Đurković
Portret nepoznatog karlovačkog građanina, 1820.
O gospodinu sa ovog portreta, na čijoj poleđini je slikar Pavel Đurković brižljivo zapisao svoje ime i godinu nastanka, ne znamo gotovo ništa. Slika je iz porodične kolekcije Vujičić krajem sedamdesetih godina prošlog veka imala svoje prvo putovanje u Galeriju Matice srpske, a potom i u Narodni muzej u Beogradu. Tada je ustanovljeno da je Žena sa crnom čipkastom kapom iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu najverovatnije par gospodinu sa slike. Njenim dolaskom u kolekciju Galerije Matice srpske otvara se polje za nova istraživanja, što čini važan segment muzeološkog rada.
Za više informacija možete se obratiti Nikoli Ivanoviću na 021 4899017.
Galerija Matice srpske, Trg galerija 1, 21000 Novi Sad
www.galerijamaticesrpske.rs; [email protected]
The text is completely downloaded from the portal Turistički klub Srbije