Istorijski muzej Srbije
U Istorijskom muzeju Srbije (Trg Nikole Pašića 11) posetioci imaju priliku da vide tri tematske izložbe: „Smrt Karađorđa Petrovića”, „Đorđe Stanojević – čovek koji je osvetlio Srbiju” i „Srbija 19 godina od 1999. – I dok su bombe padale”.
Izložba „Smrt Karađorđa Petrovića” se realizuje povodom obeležavanja dvestote godišnjice od ubistva vožda Karađorđa i nastoji da približi vreme koje je Karađorđe proveo u izgnanstvu, nakon napuštanja Srbije posle sloma ustanka 1813. godine, i posebno njegov tragični kraj.
Postavka prikazuje stanje u beogradskom pašaluku uoči podizanja Prvog srpskog ustanka u Orašcu na Sretenje 1804, razvoj ustanka i njegov slom 1813, sa posebnim akcentom na okolnosti i događaje koji su usledili i doveli do tragičnog ubistva Karađorđa 1817. u vremenima ne uvek stabilne diplomatske i vojne podrške Rusije i Austrije.
Ovaj tragični čin ubistva je imao dalekosežne posledice na državni i politički život Srbije, posebno na potonje sukobe dinastija Karađorđević i Obrenović, koji su obeležili istoriju srpskog naroda u 19. i početkom 20. veka.
Posetioci imaju priliku da vide brojne originalne predmete koji su pripadali rodonačelniku dinastije Karađorđević, među kojima se svojim značajem i estetikom izdvajaju voždov pečatni prsten, dolama, zastava, kao i izvanredni primerci njegovog ličnog naoružanja i opreme: jatagan belosapac, pištolj kremenjak, tzv. ledenica, i fišeklija sa motivima Svetog Đorđa i Svetog Dimitrija, koji plene svojom lepotom i raskošnim ornamentima, predstavljajući tako i svojevrsna dela primenjene umetnosti i svedočanstva razvoja starih zanata i oružarstva.
Stručna vođenja za individualne posetioce su subotom od 13 časova.
Autori izložbe: Vladimir Merenik, Boško LJubojević, Nebojša Damnjanović i Borislav Korica.
Izložba je otvorena do septembra 2018. godine.
Izložba „Đorđe Stanojević – čovek koji je osvetlio Srbiju” autorke Štefice Radmanović je savremeni multimedijalni muzejski projekat podstaknut ovogodišnjim obeležavanjem sto šezdesete godišnjice od rođenja slavnog naučnika.
Premijernim prikazivanjem najvećeg dela zaostavštine poznatog fizičara, astronoma i rektora Univerziteta u Beogradu želimo da podsetimo javnost na život i brojne zasluge čoveka koji je svoj život i rad posvetio popularizaciji nauke i stavljanju njenih dostignuća u korist i na dobrobit srpskog naroda.
Đorđe Stanojević je pionir elektrifikacije i industrijalizacije Srbije, autor prvih naučnih radova iz astrofizike i autor najstarije sačuvane fotografije u boji kod Srba – „Ciganče sa violinom”. Zahvaljujući njegovom zalaganju, Beograd je 1893. dobio termoelektranu, samo 12 godina posle izgradnje prve u svetu. Takođe je zaslužan i za izgradnju prvih hidroelektrana koje su koristile Teslin polifazni sistem na Đetinji, Vučjanki i drugim rekama, od kojih su mnoge u upotrebi i danas.
Postavka obuhvata muzealije prikupljane tokom više decenija i okupljene u posebnom muzejskom fondu: njegove lične predmete, arhivsku građu, njegove fotografije ljudi, predela, gradova i građevina, kao i pozitive i negative Sunca urađene na staklu.
Posebnu atraktivnost i doživljaj postavke daju specijalno kreirane projekcije, svetlosne i volumetrijske instalacije autora Borjana Pobrića, koje na savremen način dočaravaju značaj Stanojevićevog rada za dinamičan privredni rast i emancipaciju srpskog društva krajem 19. i početkom 20. veka.
Stručna vođenja za individualne posetioce su sredom od 17 časova.
Izložba „Srbija 19 godina od 1999. – I dok su bombe padale” prikazuje umetničke radove Biljane Vilimon i Vladimira Veličkovića, koje su umetnici crtali i slikali direktno podstaknuti ratnim događanjima, kojima su i sami bili savremenici.
Izložba obuhvata umetnička dela, koja su ovi izvrsni umetnici u proteklom periodu poklonili Istorijskom muzeju Srbije i to sliku iz ciklusa „Moja zemlja koje više nema” Vladimira Veličkovića, koja prikazuje početak raspada zemlje i umetnička dela Biljane Vilimon iz ciklusa „Zbogom pameti” stvaranih tokom agresije a koja prikazuju završne faze procesa nestajanja nekadašnje Jugoslavije.
Postavka je upotpunjena hronologijom događaja, kao i brojnim predmetima.
Autori izložbe: Tijana Jovanović Češka i dr Dušica Bojić.
Izložba je otvorena do 11. juna 2018. godine.
Radno vreme Istorijskog muzeja Srbije je svakog dana od 12 do 20 časova, osim ponedeljka.
Za više informacija o Muzeju posetite www.imus.org.rs
Tekst je u potpunosti preuzet sa portala Turistički klub Srbije